Planinarstvo je skup djelatnosti usko i široko vezanih uz samostalno kretanje gorskim i planinskim područjima. Osim usko tehničke definicije, planinarstvo je zapravo životni stil pojedinca koji se samostalno odlučio poštivati određene norme ponašanja u odnosu prema drugim sličnim osobama, okruženju a naročito prema prirodi.
Kada govorimo o prirodi i okruženju, ne govorimo samo o planinama, nacionalnim parkovima, otocima, moru i rijekama već i o vlastitom mikro okruženju, okolišu u urbanim sredinama i radnim mjestima.
Biti planinar znači imati jednaki ispravni odnos prema svim aspektima života, poštivati temeljna civilizacijska načela u društvu a iznad svega poštivati život, kako ljudski tako i svih bića i biljaka u prirodi.
Osim nemjerljivih užitaka, planinarstvo donosi i određenu odgovornost prema prirodi i prema ostalim planinarima. Izrazito je zadovoljstvo biti planinar, ne zbog nagrade ugodnog društva, prekrasnih krajolika, svježeg zraka, adrenalinskih događanja i sličnih pratećih pojava, već najviše iz unutrašnjeg mira i osjećaja sjedinjenosti i poštovanja prema prirodi.
Planinarstvo JE sport, ali uglavnom bez natjecateljske borbe, koja je bitno obilježje svakog sporta. Planinarstvo itekako ima SVE elemente sporta, a to su samodisciplina, osjećaj timskog rada, tehnička znanja i potreba za stalnim uvježbavanjem tehnika, naročito u težim oblicima planinarstva, i tjelesno kretanje.
Planinarstvo nipošto ne treba pobrkati s izletništvom i redovnim turizmom. Planinarstvo iziskuje određenu obuku, određeno znanje a vremenom i s iskustvom donosi i potrebu za novom edukacijom.
Načelno, planinarstvo se dijeli na pješačenje (trekking), planinarenje (hiking), sportsko penjanje, alpinizam, planinarsko skijanje, speleologiju te vođenje na spomenute aktivnosti no tu postoje razne poddjelatnosti koje se međusobno isprepeleću poput sportskog, ledenog i slobodnog penjanja, visokogorstva, ekspedicionizma, itd. U nekim susjednim zemljama među planinarstvo uvršten je i brdski biciklizam a u nas na mala vrata, iako ne još službeno, u planinarstvo ulaze discipline poput pustolovnih brdskih utrka (kod nas pogrešno zvanih trekking utrka) i canyoninga pa čak i neke vodene djelatnosti. Djelatnosti koje su zakonom definirane kao pustolovno-turističke.
U Hrvatskoj danas postoji 330 planinarskih društava, klubova i specijalističkih udruga, a sve su okupljene pod kapom Hrvatskog planinarskog saveza koji putom svojih komisija brine o putovima, specijalističkim znanjima i normama te nekim od planinarskih objekata u zemlji.
